Roditelji su prve osobe sa kojima dete ostvaruje interakciju, što je osnova za dalje funkcionisanje. Mentalno zdravlje ne počinje od treće ili pete godine, mentalno zdravlje počinje sa detetovim rođenjem. Topao i brižan odnos majke prema detetu , već u prvim mesecima utiče na to kako će dete doživljavati sebe. Ako je odnos pun ljubavi i prihvatanja, to daje mogućnost detetu da razvije adekvatnu sliku o sebi. Deca imaju pravo na mentalno zdravlje. Ono se ne održava samo od sebe, već kroz naš odnos sa njima. Nemojte očekivati od deteta da se brine o sebi i svom mentalnom zdravlju ako se Vi ne brinete o svom.

Šta utiče na mentalno zdravlje deteta? Naš odnos prema njima kroz koji uče o životu, kako će se sutra odnosit prema svojim prijateljima, partnerima pa i nama kao roditeljima. U to spadaju zagrljaji, osmesi, vaspitanje, fizički kontakt ali i onaj psihološki deo, odnosno verbalne i neverbalne poruke koje deca dobijaju od roditelja i okoline. Da bi pružili mentalno zdravlje svom detetu, trebamo početi od sebe. Svaka promena u detetovom okruženju (porodica, odnosi u njoj, vrtić, škola, okolina, savremene tehnologije) utiču na mentalno zdravlje deteta. Čak 20% dece i mladih do 18 godine ima neki od oblika razvojnih, emocionalnih ili ponašajnih problema i sve to negativno utiče na rast i razvoj dece, njihov uspeh u školi, odnose u porodici, kao i njihove odnose sa vršnjacima. 

”Zdrav odnos sa detetom ne podrazumeva savršene roditelje i savršeno dete, podrazumeva sigurne osobe. Mamu i tatu sa otvorenim rukama punim ljubavi.”

Biti sigurna osoba sa kojom možeš da podeliš sebe, svoja osećanja i otvoriš srce, se ne dešava poput neke magije. Mi trebamo na tome da radimo. Trebamo da prepoznamo svoje potrebe i potrebe svog deteta i krenemo u akciju.

Nekoliko načina na koje možete graditi sigurni odnos sa svojim detetom i održavati mentalno zdravlje:

  • Pokazujte emocije . Izražavanje emocija je važno za razvijanje emocionalne inteligencije kod dece, što doprinosi boljem razumevanju sebe i drugih, kao i održavanju mentalnog zdravlja.
  • Kada dete govori o svojim osećanjima, spustite se na njegov nivo (fizički) i uhvatite kontakt očima.
  • Ne osuđujte i ne govorite kako treba da se oseća, ponaša već pokušatjte da se stavite na njegovo mesto i razumete zašto se tako oseća. (često je ono što mi mislimo da nije važno, našoj deci jako važno u datom trenutku, a ne prihvatanjem njihovih stvarnih osećanja ih učimo da potiskuju svoje prave osećaje).
  • Uvažite njegova osećanja (vidim da se osećaš tužno, mora da je jako bolelo ili već u zavisnosti od situacije). Dopustite mu da prođe kroz svoja osećanja uz vašu podršku, ne uz osuđivanje. Jer osuđivanje vodi do toga da ih sakriva. Na ovaj način uče emocije i njihovo izražavanje, kao i koliko je važno dozvoliti drugome i sebi da se oseća baš tako kako se oseća a ne ‘’kako bi trebalo’’.
  • Pitajte kako možete da mu pomognete (zagrljaj, ili samo razgovor, ili nešto drugo, deca su različita).
  • Slušajte ga sa empatijom i saosećanjem. Kako će naučiti da bude empatično? Upravo kroz nas i naš odnos. Sutra će onda imati mogućnost da drugoj osobi pristupi na podržavajući i siguran način i stvara sigurne odnose, pune razumevanja i podrške.
  • Delite sa njim kako se vi osećate. Kada ste tužni recite ‘’tužna sam zbog toga i toga’’. Kada ste srećni, takođe. Povezujte emocionalno stanje kroz primer. A kada vide da su i mama i tata ponekad tužni, a i srećni, stvoriće realnu sliku jedne osobe koja ima pravo da se oseća i tužno i srećno, odnosno pravo na emocije baš takve kakve su, a ne na skrivanje istih.
  • Govorite istinu, više pohvaljujte. Pohvale na decu deluju motivišuće, a pogotovo su motivišuće kada se dete u periodu adolescencije suočava sa manjkom samopouzdanja kada im njihovi vršnjaci nameću određene trendove i standarde koje oni ne ispunjavaju, što može izazvati osećaj nesigurnosti. Onda stupamo mi na scenu, da jačamo njihovo samopouzdanje a dobijamo i veću povezanost kroz naš podržavajući odnos roditelja i deteta.
  • Održavajte data obećanja.
  • Provodite zajedničko vreme svesno, bez telefona, televizora i drugih uređaja. Grlite se i smejte. Mnoga istraživanja su pokazala da je fizički kontakt između roditelja i dece osnova psihičkog zdravlja. Od samog rođenja, uz pomoć zagrljaja se formira zdrava afektivna vezanost deteta i roditelja. Zagrljaj takođe snižava nivo stresa i smiruje. Pruža sigurnost, podršku i oslonac. A upravo je to deo mentalnog zdravlja koji trebaamo da negujemo zajedno, i deca i roditelji.

 

Kada možemo slobodno da izrazimo svoja osećanja, misli, stavove, odnosno ono što jesmo,  jačamo mentalno zdravlje. Ovo važi i za decu i za odrasle.

 

Kako Vi održavate mentalno zdravlje?

 

Aleksandra Jedvaj, master psiholog

Seansu možete zakazati na mail: jamamapsiholog@gmail.com