Dolazak narednog deteta u porodicu može biti i vrlo željen i srećan događaj ali istovremeno može nositi dosta stresa, kako za vas tako i za vaše dete.

Kada se deci saopšti da će dobiti brata ili sestru, oni obično zamišljaju svoje vršnjake s kojima će odmah moći da se igraju. Velikom broju dece, beba u početku nije zanimljiva i treba im vremena da se naviknu na nju.

Kako razgovarati sa detetom?

Razgovorom detetu treba približiti realnost, odnsno šta je to šta će moći sa bebom da radi u početku a šta ne. Takođe, kroz razgovor ili primer u bližoj okolini, pričati i pokazati detetu kako će se rutina promeniti i na koji način će ono samo učestvovati i stvarati kontakt sa bebom. Važno je da ne forsirate dete na bilo kakve emocije i nove odgovornosti, već da mu ostavite otvorenu opciju da li želi da učestvuje u aktivnostima sa bebom ili ne.

Roditelji treba da se naoružaju sa strpljenjem koje će svakako biti potrebno u procesu upoznavanja i prilagođavanja.

Na primer, detetu možete reći:”Dok budemo išli u park ti ćeš moći da se igraš dok mama drži bebu ili dok beba spava.” Sledeći put u parku kada vidite roditelje sa detetom i bebom, pokažite na primeru kako bi to moglo da izgleda kada stigne brat ili sestra u vašu porodicu.

Pripreme za dolazak bebe

Svakako da dete treba uključiti u pripreme za dolazak bebe u kuću, to je način na koji se ono oseća prihvaćeno, voljeno i uključeno.

Naglasak bih stavila na emocionalnu pripremu deteta, kao i to da neće više biti jedino dete u porodici. Što znači manje vremna i pažnje koje je do sada uživalo. Kroz realnu predstavu budućih događaja i moguće dinamike dana, kako će dani teći, da će beba možda puno plakati, biti u rukama, da će dolaziti bake/deke, rođaci i prijatelji da je vide i sve ovo u cilju smanjenja stresa koje će dete doživeti (kao i roditelji) kada beba stigne u kuću i promeni posotojeću dinamiku.

Kada je reć o pripremama poput nameštanja sobe i nabavke stvari za bebu, dobro je uključiti dete onoliko koliko je zainteresovano i dati mu prostora da polako kroz te aktivnosti počne da prihvata i priprema se za dolazak novog člana. Možete zajedno pogledati stvari koje je dete preraslo i  ono samo može odlučiti šta bi moglo da ”pozajmi” svom budućem bratu /sestri. Zatim možete da izaberete igračke i razgovarate šta je dete koristilo i kako, sa čime je volelo da se igra, da se prisetite nekih zanimljivih i smešnih situacija, da gledate zajedničke albume iz doba kada je i ono bilo beba i kroz to približite kako će sve izgledati kada beba stigne.

Šta kada beba stigne?

Uloga pomagača starijeg deteta je način na koji će se povezati sa bebom. Uključite dete u aktivnosti onoliko koliko ono samo želi. Kroz zajedničke aktivnosti oko bebe kao što su kupanje, presvlačenje, zajedničko igranje, starije dete će vremenom stvoriti povezanost sa bebom a osećaj konkurencije smanjiti.

Uključivanje, prilagođavanje na bebu je proces koji počinje još dok je beba u maminom stomaku. Što više prpremimo dete kroz razgovor i odnos o dolasku novog člana, gradimo podlogu za lakše prihvatanje i prilagođavanje svih nas.

Ipak nije retkost da deca burno reaguju kada beba stigne u porodicu, pa i u periodu dok su mame još sa bebom u prodilištu. Važno je da kao roditelji, razumemo da je svaka emocija koju dete izrazi nakon dolaska bebe, njegova reakcija na veliku promenu. Često su roditelji u zabludi da dete od 5 godina neće imatei emocije poput ljubomore i besa, međutim nezavisno od uzrasta, sam dolazak bebe u porodicu znači promenu dinamike na koju smo svi navikli i donosi nova desavanja, samim tim i mogućnost za nove emocije jer dete više ne zauzima netralno mesto.

  • Ljubomora kao emocija je složena i iza nje stoji strah i ljutnja, a dete koje je dobilo brata/sestru svakako može da oseća sve ove emocije – strah da neće više toliko imati mamu i tatu i ljutnju što nema više pažnje koliko želi ili je imalo ranije.

Detetu ne treba govoriti da se ne ljuti i time izabranjivati ljutnju kao emociju, jer može imati kontraefekt. Mnogi roditelji postiđuju dete kada izražava ljutnju, a deca ne bi trebalo biti postiđenaniti kažnjavana zbog svojih osećanja, već ih trebamo naučiti kako da se nose sa time što osećaju. Na primer, kada je dete ljuto, ljubomorno na svog brata/sestru, umesto ”nemoj da se ljutiš” možemo reći i time validirati njegovo osećanje sledećom rečenicom: ” Razumem da ti je sada teško da čekaš dok presvlačim bebu, možeš za to vreme da crtaš, ša ću ti se pridružiti kada završim sa presvlačenjem.”

Smernice

  • Pričajte mu o periodu kada ste njega sa nestrpljenjem očekivali, koliko je ljubavi donelo u vaš život.
  • Nakon izlaska iz porodilišta, pri prvom susretu, neka otac drži bebu kako bi mama imala slobodne ruke da zagrli starije dete i kaže mu koliko joj je nedostajalo.
  • Pripremite ”poklon” koji joj je ”beba donela” svom starijem bratu/sestri.
  • Pokušajte da očuvate rutinu i granice koje ste imali pre rođenja bebe.
  • Potrudite se da provodite vreme jedan na jedan sa starijim detetom.
  • Često podsećajte starije dete koliko ga volite.

 

Regresija

Nije retkost da se po dolasku bebe, kod starijeg deteta javi regresija u ponašanju, te ono ponovo traži dudu, flažicu, želi pelenu…. Vraćanje na ranije stepene razvoja i ponovno preuzimanje oblika ”bebećeg” ponašanja se javlja zbog želje da dobije onu količinu pažnje koju je ranije imalo, a sada je dobrim delom preuzela beba. Regresija može da bude jedan oblik ispoljavanja ljubomore. Nije loše da roditelji podele sa detetom svoje iskustvo iz tog perioda. Na primer:  ”Znaš, kada sam ja bila mala, i kada se rodila moja sestra, i meni je bilo teško u nekim trenucima, kada je mama nosila bebu jer je beba plakala ali kad je uspela da je umiri, mi smo se opet igrale i baš smo se dobro zabavljale.” Nikako se ne treba rugati niti kažnjavati ih zbog regresije, već se naoružati strpljenjem i razumevanjem, i svakako objasniti detetu šta očekujemo od njega.

 

Dolazak nove bebe u porodicu je velika promena i za roditelje i za decu.

 

Aleksandra Jedvaj, master psiholog i integrativni psihoterapeut u edukaciji.

Seansu možete zakazati na e-mail: jamamapsiholog@gmail.com